Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je reagovao na zahtjev Denisa Bećirovića Pravobranilaštvu da iznesu informacije o tome šta su uradili povodom Dodikovog otimanja državne imovine. Tom prilikom je zaprijetio Bećiroviću i kazao da zakon o državnoj imovini nikada neće doći na dnevni red.

Bećirović je uputio zahtjev Pravobranilaštvu BiH za “dostavljanje informacije o tome šta su kao nadležna institucija poduzeli u pogledu pravne zaštite državne imovine i imovinskim interesa BiH”.

Dodik je na to kazao da pitanje zakona o imovini BiH nikada neće doći na dnevni red i da imovina po Ustavu i Dejtonskom sporazumu nesumnjivo, bez ikakve potrebe za dokazivanjem, pripada entitetima.

“Nikada neće doći na dnevni red pitanje zakona o imovini BiH. Ako Bećirović misli da može nešto da zaštiti neka prošeta ovuda pa da vidi kako će proći”, rekao je Dodik za Srnu.

Njegova prijetnja je posebno zastrašujuća u svjetlu posljednjih događaja u Banjoj Luci prilikom čega su napadnuti novinari i LGBT aktivisti dok su se neformalno okupljali u kancelariji Transparency Internationala.

Govoreći o državnoj imovini Dodik je još naglasio i stav da Ustavni sud nije taj koji može da odredi titulara, ne može da odredi procedure, da Ustavni sud nije ništa i da ne može da donosi privremene mjere. Prema njegovim riječima, Ustavni sud je napravljen da isključivo štiti Ustav BiH i ništa više, a ne da ga, kako kaže, “tumači do mjere da uvodi neka nova ustavna rješenja”.

“Republika Srpska raspolagala je tom imovinom unazad neko vrijeme, izvršila je privatizaciju državnih preduzeća i banaka i sve to bilo je tumačeno od OHR-a na taj način u tim godinama”, naveo je Dodik.

On je rekao da je 1998. godine bio predsjednik Vlade Republike Srpske kada se to pitanje lomilo i da zna da je međunarodni faktor tog vremena rekao da privatizaciju vode entiteti jer imovina pripada entitetima.

“A onda su muslimani upornim svojim radom došli do toga da je Ustavni sud 2011. uveo kod njih u proceduru neku priču o imovini”, rekao je Dodik.

Lider Naroda i Pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković gostovao je danas u programu Hrvatske radiotelevizije u popularnoj emisiji “Nedjeljom u 2” autora Aleksandra Stankovića. 

Govorio je o svim aktuelnim temama iz političkog života BiH, kao i o pitanju odnosa dvije susjedne države – Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Pred kraj emisije došlo su na red pitanja gledalaca, a jedno od njih je bilo da li Konaković smatra da je Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

Uslijedio je neodređen, zbunjujući i nejasan odgovor Konakovića koji će sasvim sigurno izazvati burne reakcije u našoj javnosti.

“Bit ću diplomata i neću odgovoriti na pitanje da li je Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu”, kazao je ministar vanjskih poslova BiH @DinoKonakovic gostujući na HRT-u pic.twitter.com/sMt6jGIvOl

— Istraga.ba (@IstragaB) March 19, 2023

Advertisement

“To su teme, sad, interpretacije pravnika, u kojoj se u toj presudi ‘Šestorci’ za UZP može iščitati definicija u kojoj se kaže da je to projekat banovine koju je živio Tuđman i da je on zapravo bio taj. Je li on bio taj preko ljudi iz Bosne i Hercegovine ili je učešće formalno, to su te teme koje bi nam ovdje danas eksplodirale i biću tu diplomata da zadržim taj odgovor za sebe”, rekao je Konaković.

Voditelj emisije Aleksandar Stanković sarkastično je reagovao da je to možda jedino pitanje na koje Konaković nije odgovorio.

Kako je sve izgledalo pogledajte u video prilogu:

Konaković izbjegao odgovoriti na pitanje da li je Hrvatska izvršila agresiju na BiH pic.twitter.com/yvz6T1X2xJ

— Bosna2020 (@bosna2020) March 19, 2023

Advertisement

Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko u intervjuu za Fenu je kazao ako Ukrajina ne zaustavi Rusiju sada, da je Bosna i Hercegovina sljedeća i dodao da je riječ o zločinačkom režimu s kojim je nemoguće pregovarati.

Viktor Juščenko je bio prvi predsjednik Ukrajine nakon raspada Sovjetskog Saveza koji nije bio član Komunističke partije. Bio je čelnik ukrajinskog parlamenta i lider stranke “Naša Ukrajina”, a postao je poznat po svojoj ulozi u Narandžastoj revoluciji 2004. godine. Juščenko je bio poznat po svom anti-ruskom stavu i pokušajima jačanja ukrajinskog jezika i kulture. Tokom mandata kao predsjednik Ukrajine od 2005. do 2010. godine, pokušao je reformisati zemlju, uspostaviti veze s EU i NATO-om, te boriti se protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Juščenko je 2004. godine postao žrtva trovanja dioksinom, vrlo toksičnom hemikalijom koja je izazvala teške zdravstvene probleme, uključujući ožiljke na licu i gubitak vida na jedno oko. Juščenko je tvrdio da je trovanje bilo pokušaj ubistva, a ruske vlasti su optuživale Ukrajinsku sigurnosnu službu za taj čin. Međutim, naknadne istrage pokazale su da su ruske vlasti bile umiješane u trovanje. Prema nekim izvorima, dioksin je navodno ubrizgan u hranu Juščenka na sastanku s visokim ruskom dužnosnikom, a navodno su ga otrovali jer su ga smatrali opasnim za ruske interese u Ukrajini. Osim toga, neki su spekulirali da su razlog trovanja bile Juščenkove prozapadne politike i njegovo zagovaranje većeg ukrajinskog suvereniteta i nezavisnosti.

“Apsolutno sam siguran da treba uspostaviti tribunale ako želimo da se ovakvi ratovi više ne ponove. Mora im se suditi, moramo shvatiti da su oni zločinci i mora im se suditi za zločine. Putin mora biti kažnjen. To je problem koji treba riješiti cijeli svijet. Moramo iz ovog rata izaći čisti i moramo preispitati šta se dogodilo, gdje je bio izvor tame, a gdje izvor svjetlosti, a oni koji su započeli ovaj rat moraju završiti iza rešetaka. Ne želimo izdati 15 miliona Ukrajinaca koji su raseljeni zbog ovog rata” rekao je Juščenko.

Upitan da se vrati u vrijeme kada je bio predsjednik, da li je bilo moguće da Ukrajina zadrži neku vrstu neutralnosti, odnosno da više balansira između istoka i zapada, da li bi to spriječilo rat. Juščenko je podsjetio na historiju Ukrajine u 20. stoljeću.

“Ukrajinci su proglašavali nezavisnost šest puta. Svaki put mi smo zadržavali neutralnost i to je rezulitralo time da bi jednom zadržali nezavisnost dan i po, drugi put tri dana, treći put šest mjeseci, ali to je najduže što smo uspjeli zadržati nezavisnost. To je ono čemu nas je Rusija naučila. To je naša historija samo u 20. stoljeću. Čim odlučimo proglasiti Ukrajinsku Narodnu Republiku, kao što smo to uradili 1918., ruska vojska sa svojim generalima počne marširati prema Ukrajini i unište nas bez milosti. Ukrajina ima pravo na suverenitet i samoopredjeljenje baš kao što to ima vaša zemlja ili Latvijci, Letonci, Poljaci i slično. Prestanite slušati Putinove lekcije o tome zašto je rat prestao. Mi se zalažemo za suverenitet svih zemalja”, dodao je Juščenko.

Upitan je da li je tokom svog mandata imao priliku susresti se s Putinom te kakav je dojam stekao nakon tih susreta, kao i je li osjetio nekakav pritisak s Putinove strane, Juščenko je kazao da je tokom njihovih susreta svaka diskusija bila veoma taktička.

“Ali osobi nikad ne treba suditi po onome što priča nego po onome što čini. Ono što je on uradio ni Hitler nije uradio. Međutim, ovdje se ne radi samo o Putinu nego i o 140 milion malih Putina koji legitimiziraju ono što on čini. Smatram da će Evropa morati provesti nekoliko decenija da zaliječi podjele koje je Rusija uzrokovala” istakao je bivši predsjednik.

Poručio je da ako Evropa želi stabilnost, onda treba da izađe na kraj s Rusijim na isti način kao što je to uradila s nacističkom Njemačkom – mora da im ukaže na značaj demokratije, slobode i morala.

“Ljudi govore da je ovo sukob između dvije države, da imaju samo dvije strane. Želim da shvatite jednu stvar. Ako vjerujete u državnu ideologiju koju Putin promoviše i njegovu viziju ruskog svijeta, koja se svodi na žal za Sovjetskim Savezom, to znači da vjerujete da Rusija završava tamo gdje završava ruski jezik. Ako Srbija odluči da govori ruski, to postaje ruskom sferom. Ista stvar je s Kazahstanom ili Bjeorusijom. To je sve što je potrebno da se postane dijelom ruskog svijeta. Prošle godine se hvalio da Rusija nema granica”, kazao je Juščenko.

Kritikovao je ideju da se počne pregovarati s Rusijom.

“Niko se 1942. ili 1943. nije sjetio da kaže Hitleru da pregovaraju. Mir se može postići na dva načina – ili ste pobjednici ili kapitulirate. Birajte”, poručio je Juščenko.

Podsjetio je da je Ukrajina predala svo svoje nuklearno oružje prije 30 godina da bi postigla mir i da se sad mora boriti protiv ruske agresije koju ni na koji način nije isprovocirala.

“Ako se svijet okrene Macronovom načinu rješavanja problema to će biti kraj civilizacije i zapadnog svijeta kakvog ga znamo”, zaključio je Juščenko u intervjuu za Fenu.