Connect with us

Životinje

UN: Bojazan od PORASTA EPIDEMIJA ako nastavimo da eksploatišemo divlje životinje

Zoonoze, skup zaraznih bolesti koje su zajedničke ljudima i nekim životinjama, a mogu prelaziti sa životinja na ljude i obrnuto, sve su češće i nastaviće da se šire ako se ne preduzmu akcije za zaštitu divljih životinja i okoline, upozorili su stručnjaci UN-a.

Tvrde da je do nastanka i širenja bolesti poput korona virusa došlo usled velike potražnje za životinjskim proteinima, neodrživih poljoprivrednih praksi i klimatskih promena. Od zoonotskih bolesti godišnje umre dva miliona ljudi.

Ebola, virus Zapadnog Nila i SARS takođe su zoonotske bolesti. Pojavile su se među životinjama i prešle na čoveka. Ali, taj skok na čovjeka nije automatski. Potaknut je, prema izvještaju UN i Međunarodnog instituta za stočarstvo, degradacijom zemljišta, eksploatacijom divljih životinja i resursa, kao i klimatskim promenama. Ova činjenica menja način interakcije životinja i ljudi, ocenjuje BBC.

Photo: Stephane Mahe

 

„U prošlom veku smo zabeležili najmanje šest velikih epidemija novih korona virusa„, rekla je Inger Andersen, podsekretar i izvršni direktor UN-ovog Programa za zaštitu okoline.

„U poslednje dve decenije i pre korona virusa, zoonotske bolesti prouzrokovale su ekonomsku štetu od 100 milijardi dolara.“

Advertisement

Istraživačica navodi je da „dva miliona ljudi u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom svake godine umre od zanemarenih endemskih zoonotskih bolesti – poput antraksa, tuberkuloze goveda i besnila. To su često zajednice sa složenim razvojnim problemima, koji zavise o stoci i u blizini su divljih životinja.“

Proizvodnja mesa povećana je za 260% u poslednjih 50 godina, rekla je Andersen. „Intenzivirali smo poljoprivredu, proširili infrastrukturu i eksploatirali resurse na štetu naših divljih prostora“, objasnila je.

„Brane, navodnjavanje i farme povezane su sa 25% zaraznih bolesti kod ljudi. Putovanja, transport i lanci snabdevanja hranom izbrisali su granice i udaljenosti. Klimatske promene su doprinele širenju patogena“.

Izveštaj nudi strategije vladama kako da spreče buduće epidemije, poput održivog upravljanja zemljištem, poboljšanja biološke raznolikosti i ulaganja u naučna istraživanja.

„Ako nastavimo sa eksploatacijom divljih životinja i uništavanjem naših ekosistema, tada možemo očekivati konstantno strujanje ovih bolesti, kako prelaze sa životinja na ljude u godinama koje su pred nama“, rekla je Andersen. „Da bismo sprečili buduće epidemije, treba više da razmišljamo o zaštiti naše okoline“.

Advertisement
Izvor: Slobodna Evropa

 

Pročitaj cijeli članak
Advertisement
Komentariši

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Životinje

UHAPŠEN MUŠKARAC u Nišu jer je u restoranu ZLOSTAVLJAO MAČKU I BACIO JE U REKU

Na internetu je kružio veoma uznemirujući video, a onda je usledila vest – Niška policija identifikovala je i uhapsila četrdesetjednogodišnjeg muškarca iz tog grada koji se sumnjiči da je u jednom restoranu zlostavljao mačku, a potom je bacio u reku, piše RTS.

Slika je simbolična.

Policija će, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, podneti krivičnu prijavu, navodi se u saopštenju MUP-a.

Krivična prijava se podnosi zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ubijanje i zlostavljanje životinja.

Ostaje da vidimo da li će sve ostati na ovome ili će konačno neka životinja, jadna i nevina žrtva monstruma, dočekati pravdu.

Pročitaj cijeli članak

Životinje

Došlo je proleće i POČINJE SEZONA MALIH JEŽEVA – molimo vas pazite na njih!

(Erinaceus concolor/Hedgehog) živi u šumama, šibljacima, proplancima, ali i u blizini naselja i u naseljima. Možete ih videti i u parkovima i baštama, a širom Srbije su širom rasprostranjeni. Međutim, da li ste znali da je prolećni period sezona parenja ježeva i da su oni tada najaktivniji? Ako nista, podsetite se ove i drugih zanimljivih činjenica o ježićima u razgovoru koji je portal Djole dog imao sa doktorom veterine Vladimirom Terzinom.

Počinje polako i sezona malih ježeva koji se često nađu na putu. S obzirom da su oni spori, ne mogu se brzo i lako skloniti na bezbedno mesto. Ovim putem pozivamo i vozače da povećaju oprez, pogotovo u sumrak i noću, kako bi se u što većoj meri smanjilo stradanje ovih divnih životinjica.

Evo nekoliko informacija o njima, da biste postali svesni koliko su oni predivni – imaju 5.000 – 7.000 bodlji, veoma su aktivni tokom noći, imaju odlično čulo sluha i mirisa, prosečni životni vek je oko 5 godina, vole da se maze i igraju. Ježevi imaju malo prirodnih neprijatelja, a glavni uzrok njihove smrtnosti je upravo – čovek. 

Oni su dakle, prava mala slatka bodljikava stvorenja. Zato, čuvajmo ih!

Advertisement
Pročitaj cijeli članak

Životinje

Sredozemna morska medvedica NAKON 40 GODINA viđena u Hrvatskoj!

Tokom obavljanja monitoringa morskih vranaca u akvatoriju Nacionalnog parka Mljet proteklog vikenda, biolog Luka Jurinović i čuvar prirode Nacionalnog parka Mljet Davor Stražičić uočili su i fotografisali sredozemnu medvedicu (Monachus monachus), jednog od najugroženijih sisara na svetu. To je prvi potvrđen slučaj njenog pojavljivanja na ovom području od početka 1980-ih godina.

Slika je simbolična.

 

Ona spada u porodicu pravih foka, hrani se ribom i mekušcima koje lovi roneći. Može narasti do dužine od preko 2,5 m i težiti do 300 kg. Nekada je bila raširena i u Jadranu, ali se danas smatra regionalno izumrlom. Tome je doprinio intenzivan ribolov, ali i rast nautičkog turizma zadnjih decenija.

Područja s visokim stupnjem zaštite prirode, kao u ovom slučaju akvatorija NP Mljet, pokazala su se kao mesta gde je raznim mehanizmima moguće poboljšati stanje neke ugrožene vrste ili pojedinog eko sistema. Preduslov za boravak i preživljavanje ovakvog sisara je dovoljno bogat riblji fond i neuznemiravanje od strane ljudi.

Iz NP Mljet nadaju se da uočena jedinka nije sama, te da će njena poseta najstarijem morskom zaštićenom području na Sredozemlju, Nacionalnom parku Mljet, pretvoriti u mesto trajnog boravka ove vrste.

Pročitaj cijeli članak

U TRENDU

Copyright © 2014-2022 Atraktiva.Net